21 ožu
Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače označio je početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a 17. ožujka, dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967. godine, kraj. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika zaokružuje priču o materinskom hrvatskom jeziku – jeziku naše pismenosti, kulture i identiteta.
I mi smo svojim malenim koracima obilježili Mjesec hrvatskoga jezika koji smo započeli u veljači oglednim satom o ocu hrvatske književnosti Marku Maruliću koji je htio da njegova Judita prije pet stotina godina progovori hrvatskim jezikom.
Jezik postoji: da ga čujemo, slušamo, osluškujemo… Jezik često doživljavamo samo kao sredstvo komunikacije. U svojoj je dubljoj dimenziji jezik dio identiteta svake osobe, a i snažan znak pripadnosti zajednici i narodu. I mi smo ovaj mjesec slušali, osluškivali, bilježili najčešće pogrješke u govoru, bilježili anglizme, pratili jezik medija i društvenih mreža… Jer svatko od nas govori istim jezikom, ali ipak potpuno drukčije i zato svatko od nas mora njegovati hrvatski jezik jer je on dio nas.
U Danima hrvatskog jezika organizirali smo natjecanje iz hrvatskoga jezika na razini Centra za treće i četvrte razrede. Natjecanju je pristupilo 50 učenika. Pobjedu su odnijeli učenici Opće gimnazije.
Treći razredi:
1. Nataša Andrić III.a
2. Elena Topić III.a
3. Lea Matijević III.b
Četvrti razredi:
1. Zoran Jurić IV.b
2. Fran Mrkonjić IV.a
3. Marina Kajić IV.b
Svim učenicima koji su pristupili natjecanju zahvaljujemo, a pobjednicima čestitamo!
Kao završnicu Mjeseca hrvatskoga jezika Aktiv hrvatskoga jezika organizirao je okrugli stol na temu Hrvatski jezik i suvremeni izazovi. U raspravi okruglog stola sudjelovali su učenici i profesorice hrvatskoga jezika. Sve ono što smo osluškivali i bilježili ovaj mjesec došlo je na vidjelo. Svaki se jezik razvija i mijenja pa tako i hrvatski jezik. U današnjem vremenu jeziku prijete mnoge ugroze: mediji, društvene mreže, posuđenice, anglizmi… Teško se oduprijeti ovim brzim promjenama, ali možemo pokušati. Jer svakom narodu njegov jezik treba biti svetinja. I pojedincu je materinski jezik svetinja, on je kao pupčana vrpca koja ga povezuje s vlastitim narodom. Od trenutka kad izgovorimo prvu riječ i svijetu pridodamo svoj smisao, jezik nas zaogrće svojim nježnim skutom poput majke koja je bezgranična i pruža se dalje od svega što možemo zamisliti. Materinski je jezik nemjerljivo dragocjen za svakoga čovjeka. S jezikom se rađamo, s jezikom rastemo, s jezikom umiremo, u jeziku ostajemo. Hrvatski jezik treba voljeti, disati i osjećati!
Tanja Slišković, prof.
Fotografije možete pogledati na poveznici:
Mjesec hrvatskog jezika | 2022.
Fotografija: Darija Klarić i Maja Spajić