18 ožu.

MOJ HRVATSKI, Pajo Kanižaj
zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatski govorim
šapćem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve

Obilježavanje Dana hrvatskoga jezika započinje Međunarodnim danom materinskoga jezika 21. veljače, a završava 17. ožujka, na dan objave „Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika“ iz 1967. godine kojom su hrvatski intelektualci, okupljeni oko Matice hrvatske, zahtijevali ravnopravan položaj hrvatskog jezika u tadašnjoj državi.
I naš se Centar u petak, 15. ožujka 2019. godine, pridružio obilježavanju Mjeseca hrvatskog jezika. Profesorica Anita Pranjić i njezini učenici organizirali su susret s piscem Josipom Mlakićem.
Josip Mlakić rođen je 1964. godine u Bugojnu. Gimnaziju završava u Uskoplju, a Strojarski fakultet u Sarajevu. Po zanimanju je strojarski inženjer. Danas živi i radi u Uskoplju. Dobitnik je mnogih prestižnih nagrada za svoja književna djela (romani Živi i mrtvi, Tragom zmijske košuljice, Svježe obojeno, Božji gnjev, Crni gavran i bijele vrane…), a piše i scenarije za filmove (Živi i mrtvi, Tu, Imena višnje…) nagrađene Zlatnim arenama na Pulskom filmskom festivalu.
Šesti školski sat učenici su proveli u društvu tog suvremenog bosanskohercegovačkog i hrvatskog pisca koji im je govorio o važnosti čuvanja hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini. Svaki pisac, kao i svaki govornik materinskog jezika, mora njegovati svoj jezik jer samo tako on može opstati i razvijati se. Pisac se dotaknuo i pitanja školske lektire: „Mladi sve manje čitaju, to je nažalost činjenica, a jedan od uzroka je zasigurno program školske lektire koji je arhaičan i pretrpan knjigama koje su zanimljive još jedino povjesničarima književnosti i lingvistima. Tjerati djecu da u 21. stoljeću čitaju Zoranićeve ‘Planine’ ili Marka Marulića, primjerice, meni je neprihvatljivo. Upoznati se s njihovim djelom preko kraćih ulomaka, to je u redu i sasvim dovoljno. Program lektire trebalo bi pomno osmisliti, i to s težištem na suvremenu književnost. To je jedini način da se kod djece popularizira književnost. Primjerice znam kako je Selingerov ‘Lovac u žitu’, jedan veliki roman,  koji je u programu lektire za srednju školu  jako dobro prihvaćen kod djece. Na sličnu literaturu mislim.“ (Josip Mlakić)
Zaključeno je kako čovjek razvija svoj rječnik samo čitanjem, čitanjem klasičnih djela, ali i onih danas popularnih. Važno je čitati.
Druženje s piscem nastavljeno je isti dan u 19 sati. Ogranak Matice hrvatske u Žepču i naš Katolički školski centar priredili su susret s piscem Josipom Mlakićem i za sve naše sugrađane. Svi nazočni proveli su ugodno vrijeme u razgovoru s piscem, uživajući u programu koji su pripremili naši učenici sa svojim profesorima.
Istinska je domovina zapravo jezik. (Wilhelm von Humboldt)

A.P.

fotografija: Ana Miškić, Marija Jukić i Lucija Vrbić

Za pregled svih fotografija kliknite OVDJE